ČESI O HRVATSKOJ NIŽU HVALOSPJEVE Forbes: "Hrvatsko gospodarstvo juri brže od prosjeka EU – evo u čemu je trik!"

ZAGREB –Iako se na Hrvatsku dugo gledalo isključivo kroz prizmu ljetnog odmora, zemlja se posljednjih godina prometnula u ozbiljan ekonomski stroj. Uz dvoznamenkasti rast burze, razvoj tehnoloških "jednoroga" i ključnu ulogu u energetskoj sigurnosti, Hrvatska danas niže rezultate koji nadmašuju europski prosjek, piše češki Forbes**.**

Dok se veći dio Europe bori s gospodarskom stagnacijom, Hrvatska bilježi impresivne brojke. Prošle je godine ostvaren gospodarski rast od 3,2 posto , čime se zemlja izjednačila s Poljskom, tradicionalnim europskim predvodnikom rasta. Put do ovog uspjeha bio je dug; nakon teške recesije 2008. godine, pravi je oporavak uslijedio tek nakon pandemije, potaknut ulaskom u šengenski prostor i eurozonu 1. siječnja 2023. godine.

Euro i Schengen: Više od simbolike

Uvođenje eura uklonilo je tečajne rizike i smanjilo transakcijske troškove, što je izravno pomoglo izvoznicima i turizmu. Prema procjenama Hrvatske narodne banke, samo na troškovima konverzije gospodarstvo godišnje uštedi oko 160 milijuna eura.

Iako su mediji izvještavali o značajnim poskupljenjima nakon uvođenja eura, analize ESB-a i HNB-a pokazuju da je utjecaj same valute na inflaciju bio minimalan (svega 0,3 do 0,4 postotna boda). Glavni krivci za rast cijena bili su opća energetska kriza i paneuropski inflatorni val.

Infrastrukturni uzlet i dugovi

Moderna mreža autocesta, koja je u ovom stoljeću narasla za tisuću kilometara, učinila je Jadran lako dostupnim odredištem za srednju Europu. Kruna infrastrukturnog povezivanja je Pelješki most , otvoren 2022. godine, projekt vrijedan više od pola milijarde eura sufinanciran sredstvima EU-a. Ipak, ovaj brzi razvoj imao je svoju cijenu – 2017. godine cestarski sektor bio je na rubu kolapsa s dugom od 5,2 milijarde eura , što je zahtijevalo hitnu intervenciju Svjetske banke.

Tehnološki "jedonorozi" i diversifikacija

Svjesna rizika velike ovisnosti o turizmu, koji generira petinu BDP-a, Hrvatska se okreće visokoj tehnologiji. Na tom polju ostvareni su rezultati koji nadmašuju i mnogo veće zemlje poput Češke. Hrvatska je svijetu dala dva "jednoroga" (tvrtke procijenjene na više od milijardu dolara):

• Infobip – globalni lider u softverskim rješenjima.
• Rimac Automobili – proizvođač luksuznih električnih automobila i baterijskih sustava.

Uz njih, aplikacija Photomath prodana je Googleu, dok se novi kandidati za status "jednoroga" već naziru u tvrtkama Gideon i Project 3 Mobility.

Energetsko čvorište regije

Rat u Ukrajini redefinirao je geopolitički značaj Hrvatske. Zahvaljujući LNG terminalu na otoku Krku , zemlja je postala ključni igrač u energetskoj sigurnosti srednje Europe. Kapacitet terminala povećan je s početnih 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje. Time Hrvatska ne osigurava samo vlastite potrebe, već postaje glavno alternativno plinsko čvorište za Sloveniju, Mađarsku i Austriju, smanjujući njihovu ovisnost o ruskim energentima, piše o Hrvatskoj češki Forbes.

D.G.