{
  "$type": "site.standard.document",
  "bskyPostRef": {
    "cid": "bafyreihaksur2z23fnyfarbetnkrvnq6aa57h5hbvfukcx2sjinosaar6m",
    "uri": "at://did:plc:m3ltk5dwmad6gkrl5itmpdzm/app.bsky.feed.post/3mj4scqst2s22"
  },
  "coverImage": {
    "$type": "blob",
    "ref": {
      "$link": "bafkreihgs2ep6fifj2fi4y542e6h3wywcerbknltgbpmngaffayajszek4"
    },
    "mimeType": "image/jpeg",
    "size": 214088
  },
  "description": "ZAGREB –Iako se na Hrvatsku dugo gledalo isključivo kroz prizmu ljetnog odmora, zemlja se posljednjih godina prometnula u ozbiljan ekonomski stroj. Uz dvoznamenkasti rast burze, razvoj tehnoloških \"jednoroga\" i ključnu ulogu u energetskoj sigurnosti, Hrvatska danas niže rezultate koji nadmašuju europski prosjek, piše češki Forbes.\n\nDok se veći dio Europe bori s gospodarskom stagnacijom, Hrvatska bilježi impresivne brojke. Prošle je godine ostvaren gospodarski rast od 3,2 posto, čime se zemlja iz",
  "path": "/cesi-o-hrvatskoj-nizu-hvalospjeve-forbes-hrvatsko-gospodarstvo-juri-brze-od-prosjeka-eu-evo-u-cemu-je-trik/",
  "publishedAt": "2026-04-10T07:27:37.000Z",
  "site": "https://www.morski.hr",
  "tags": [
    "Forbes"
  ],
  "textContent": "**ZAGREB** –**Iako se na Hrvatsku dugo gledalo isključivo kroz prizmu ljetnog odmora, zemlja se posljednjih godina prometnula u ozbiljan ekonomski stroj. Uz dvoznamenkasti rast burze, razvoj tehnoloških \"jednoroga\" i ključnu ulogu u energetskoj sigurnosti, Hrvatska danas niže rezultate koji nadmašuju europski prosjek, piše češki** Forbes**.**\n\nDok se veći dio Europe bori s gospodarskom stagnacijom, Hrvatska bilježi impresivne brojke. Prošle je godine ostvaren gospodarski rast od **3,2 posto** , čime se zemlja izjednačila s Poljskom, tradicionalnim europskim predvodnikom rasta. Put do ovog uspjeha bio je dug; nakon teške recesije 2008. godine, pravi je oporavak uslijedio tek nakon pandemije, potaknut ulaskom u šengenski prostor i eurozonu 1. siječnja 2023. godine.\n\n### Euro i Schengen: Više od simbolike\n\nUvođenje eura uklonilo je tečajne rizike i smanjilo transakcijske troškove, što je izravno pomoglo izvoznicima i turizmu. Prema procjenama Hrvatske narodne banke, samo na troškovima konverzije gospodarstvo godišnje uštedi oko **160 milijuna eura**.\n\nIako su mediji izvještavali o značajnim poskupljenjima nakon uvođenja eura, analize ESB-a i HNB-a pokazuju da je utjecaj same valute na inflaciju bio minimalan (svega **0,3 do 0,4 postotna boda**). Glavni krivci za rast cijena bili su opća energetska kriza i paneuropski inflatorni val.\n\n### Infrastrukturni uzlet i dugovi\n\nModerna mreža autocesta, koja je u ovom stoljeću narasla za tisuću kilometara, učinila je Jadran lako dostupnim odredištem za srednju Europu. Kruna infrastrukturnog povezivanja je **Pelješki most** , otvoren 2022. godine, projekt vrijedan više od pola milijarde eura sufinanciran sredstvima EU-a. Ipak, ovaj brzi razvoj imao je svoju cijenu – 2017. godine cestarski sektor bio je na rubu kolapsa s dugom od **5,2 milijarde eura** , što je zahtijevalo hitnu intervenciju Svjetske banke.\n\n### Tehnološki \"jedonorozi\" i diversifikacija\n\nSvjesna rizika velike ovisnosti o turizmu, koji generira petinu BDP-a, Hrvatska se okreće visokoj tehnologiji. Na tom polju ostvareni su rezultati koji nadmašuju i mnogo veće zemlje poput Češke. Hrvatska je svijetu dala dva \"jednoroga\" (tvrtke procijenjene na više od milijardu dolara):\n\n  * **Infobip** – globalni lider u softverskim rješenjima.\n  * **Rimac Automobili** – proizvođač luksuznih električnih automobila i baterijskih sustava.\n\n\n\nUz njih, aplikacija **Photomath** prodana je Googleu, dok se novi kandidati za status \"jednoroga\" već naziru u tvrtkama **Gideon** i **Project 3 Mobility**.\n\n### Energetsko čvorište regije\n\nRat u Ukrajini redefinirao je geopolitički značaj Hrvatske. Zahvaljujući **LNG terminalu na otoku Krku** , zemlja je postala ključni igrač u energetskoj sigurnosti srednje Europe. Kapacitet terminala povećan je s početnih 2,9 na **6,1 milijardu kubičnih metara** godišnje. Time Hrvatska ne osigurava samo vlastite potrebe, već postaje glavno alternativno plinsko čvorište za Sloveniju, Mađarsku i Austriju, smanjujući njihovu ovisnost o ruskim energentima, piše o Hrvatskoj češki Forbes.\n\nD.G.",
  "title": "ČESI O HRVATSKOJ NIŽU HVALOSPJEVE Forbes: \"Hrvatsko gospodarstvo juri brže od prosjeka EU – evo u čemu je trik!\"",
  "updatedAt": "2026-04-10T07:27:38.216Z"
}