{
  "$type": "site.standard.document",
  "bskyPostRef": {
    "cid": "bafyreiexvtnso3khivovpchjyiyum7jyxxhk7aii4dtwlpuf2xj7azgplm",
    "uri": "at://did:plc:m3ltk5dwmad6gkrl5itmpdzm/app.bsky.feed.post/3mpbgcik2b6c2"
  },
  "coverImage": {
    "$type": "blob",
    "ref": {
      "$link": "bafkreigaab4itsk6p6b5erdxhmkdsu2few4g4er6vvdhlgov77yuf35fmq"
    },
    "mimeType": "image/jpeg",
    "size": 103276
  },
  "description": "ZAGREB – Vlada Republike Hrvatske na jučerašnjoj je 178. sjednici usvojila Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/1805 o upotrebi obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom prometu. Riječ je o ključnom koraku prema dekarbonizaciji domaćeg pomorstva, kojim se u domaće zakonodavstvo implementira europska uredba poznatija kao FuelEU Maritime.\n\nOvaj zakon dio je ambicioznog europskog paketa energetsko-klimatskih mjera \"Spremni za 55%\" (Fit for 55%), čiji je primarni cilj radikalno smanjenje emisija ",
  "path": "/zeleni-zaokret-na-jadranu-vlada-usvojila-zakon-za-cisci-pomorski-promet-za-luke-i-otoke-izborena-odgoda-do-2030-godine/",
  "publishedAt": "2026-06-27T12:07:08.000Z",
  "site": "https://www.morski.hr",
  "textContent": "**ZAGREB – Vlada Republike Hrvatske na jučerašnjoj je 178. sjednici usvojila Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/1805 o upotrebi obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom prometu. Riječ je o ključnom koraku prema dekarbonizaciji domaćeg pomorstva, kojim se u domaće zakonodavstvo implementira europska uredba poznatija kao _FuelEU Maritime_.**\n\nOvaj zakon dio je ambicioznog europskog paketa energetsko-klimatskih mjera **\"Spremni za 55%\" (_Fit for 55%_)**, čiji je primarni cilj radikalno smanjenje emisija stakleničkih plinova u pomorskom sektoru kroz drastično povećanje potražnje za zelenim gorivima.\n\nIako je sama Uredba izrazito tehničke i kompleksne naravi, njezina se bit svodi na dvije ključne mjere koje će promijeniti izgled hrvatskih luka:\n\n  1. **Ograničavanje intenziteta ugljika** u gorivima i energiji koja se koristi na brodovima (uvođenje sve strožih ekoloških standarda).\n  2. **Obvezno korištenje kopnenog napajanja** električnom energijom ili tehnologije nulte emisije za brodove dok su na vezu u lukama.\n\n\n\n### Veliki brodovi prvi na udaru, hrvatski otoci privremeno pošteđeni\n\nObveza gašenja brodskih motora u lukama i spajanja na obalnu električnu mrežu za sada se odnosi isključivo na **kontejnerske brodove i putnička plovila veća od 5.000 bruto tona (GT)**.\n\nZa Hrvatsku kao otočnu zemlju iznimno je važna stavka o izuzećima koju je službeni Zagreb uspio ispregovarati u Bruxellesu. Naime, za luke na otocima, kao i za linijske brodove koji povezuju naseljene otoke s manje od 200.000 stanovnika, ova pravila **stupaju na snagu tek 1. siječnja 2030. godine**. Time je osigurano prijelazno razdoblje za prilagodbu domaće obalne flote i lučke infrastrukture.\n\n### Hrvatski registar brodova preuzima ulogu \"eko-kontrolora\"\n\nProvedba ovog zakona zahtijevat će strogu tehničku kontrolu i precizne izračune zagađenja. Budući da Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture nema kapacitete za specifične ekološke kalkulacije, država je kao službeno tehničko tijelo angažirala domaće stručnjake.\n\n> Za tehničku podršku Ministarstvu pri računanju tona potrošenih stakleničkih plinova i verifikaciju izračuna bit će zadužen **Hrvatski registar brodova (HRB)** , kao ovlašteno tijelo koje raspolaže potrebnim stručnim i tehničkim znanjima.\n\nUredba _FuelEU Maritime_ na europskoj je razini stupila na snagu još 1. siječnja 2024. godine, a današnjim usvajanjem zakona na Vladi, Hrvatska je i pravno utrla put prema ekološki održivijem plovnom sustavu na Jadranu.\n\nD.G.",
  "title": "ZELENI ZAOKRET NA JADRANU Vlada usvojila zakon za čišći pomorski promet: Za luke i otoke izborena odgoda do 2030. godine",
  "updatedAt": "2026-06-27T12:07:08.948Z"
}