{
  "$type": "site.standard.document",
  "bskyPostRef": {
    "cid": "bafyreieweskgazlujhpwdbqye5tcs4z3rpjqyq6ca3yxz2r6n4tm5k26wm",
    "uri": "at://did:plc:m3ltk5dwmad6gkrl5itmpdzm/app.bsky.feed.post/3mp7hckymxcs2"
  },
  "coverImage": {
    "$type": "blob",
    "ref": {
      "$link": "bafkreihw6d7hjedtaxucqmshamcnztconfqils7nsikjplzr5dpvsinjtm"
    },
    "mimeType": "image/jpeg",
    "size": 152346
  },
  "description": "Ovaj tekst analizira pravni okvir upravljanja i nadzora nad pomorskim dobrom u Republici Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na kontrolu stanja lučke podgradnje i nadgradnje. Temeljem Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23), pomorsko dobro predstavlja opće dobro pod posebnom zaštitom države. Rad istražuje podjelu nadležnosti u sustavu nadzora, ulogu Lučke kapetanije i njezinih ispostava, te obveze koncesionara u održavanju infrastrukture. \n\nPosebna pažnja posvećena je problemu zanemariv",
  "path": "/lucke-kapetanije-i-pomorski-redari-pod-lupom-tko-zapravo-kontrolira-u-kakvom-su-stanju-nase-luke/",
  "publishedAt": "2026-06-26T17:19:50.000Z",
  "site": "https://www.morski.hr",
  "textContent": "**Ovaj tekst analizira pravni okvir upravljanja i nadzora nad pomorskim dobrom u Republici Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na kontrolu stanja lučke podgradnje i nadgradnje. Temeljem Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23), pomorsko dobro predstavlja opće dobro pod posebnom zaštitom države. Rad istražuje podjelu nadležnosti u sustavu nadzora, ulogu Lučke kapetanije i njezinih ispostava, te obveze koncesionara u održavanju infrastrukture.**\n\nPosebna pažnja posvećena je problemu zanemarivanja lučke podgradnje u korist komercijalne nadgradnje, te se predlažu rješenja temeljena na sustavnom upravljanju imovinom.\n\n### **Uvod u pravni status pomorskog dobra**\n\nPomorsko dobro u Republici Hrvatskoj nije u vlasništvu države, jedinica lokalne samouprave niti privatnih subjekata, već predstavlja opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku koje uživa njezinu osobitu zaštitu . Svrha važećeg Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23) nije isključivo omogućavanje gospodarskog korištenja, __već uspostava integralnog,__ __kvalitetnog i transparentnog sustava zaštite, upravljanja i korištenja tog dobra__ .\n\nSve što je trajno spojeno s pomorskim dobrom, uključujući gatove, obale, lukobrane i operativne obale, čini neodvojivi dio tog sustava. U tom kontekstu, lučka infrastruktura ne smije se promatrati kao **_privatna imovina koncesionara_** , **__već kao javna imovina dana na korištenje pod strogo definiranim uvjetima.__**\n\n**Razlikovanje lučke podgradnje i nadgradnje**\n\nZa razumijevanje obveza održavanja i nadzora, ključno je razlikovati lučku podgradnju od nadgradnje. Zakon jasno definira ove dvije kategorije, što ima izravne implikacije na sigurnost i investicijske prioritete.\n\nU praksi se često bilježi disbalans u ulaganjima. Koncesionari su skloniji investirati u komercijalno isplativu nadgradnju (restorani, recepcije), dok podgradnja ostaje \"**_nevidljivi trošak_** \". Posljedica takvog pristupa je akumulacija infrastrukturnog duga koja može rezultirati ozbiljnim incidentima, poput urušavanja gatova.\n\n### Sustav nadzora nad pomorskim dobrom\n\nNovi zakonodavni okvir uspostavlja višeslojni sustav nadzora nad pomorskim dobrom, dijeleći nadležnosti između državne i lokalne razine .\n\n### Uloga Lučke kapetanije i ispostava\n\nLučke kapetanije predstavljaju temeljnu instituciju u sustavu sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra. Njihova uloga nije ograničena samo na kontrolu plovidbe, već se proteže i na nadzor stanja infrastrukture.\n\nPrema Zakonu, poslove inspekcijskog nadzora pomorskog dobra obavljaju ovlašteni službenici Ministarstva i inspektori lučke kapetanije (inspektori pomorskog dobra) . Inspektori su ovlašteni provoditi nadzor nad primjenom zakonskih odredbi, što uključuje i kontrolu stanja objekata na pomorskom dobru.\n\nNadalje, Lučka kapetanija ima ključnu ulogu u preventivnom djelovanju. Za zahvate na pomorskom dobru, mjesno nadležna lučka kapetanija utvrđuje posebne uvjete u postupcima prostornog uređenja i gradnje. _Također, tijelo koje upravlja lukom dužno je donijeti pravilnik o redu u luci, na koji prethodnu suglasnost daje upravo nadležna lučka kapetanija . Time se osigurava da su sigurnosni standardi integrirani u same temelje upravljanja lukom._\n\n### Nadzor nad izvršenjem koncesijskih ugovora\n\nDavatelj koncesije (Vlada Republike Hrvatske, županijska skupština ili lučka uprava) ima primarnu obvezu nadzirati izvršava li koncesionar svoje obveze. **__Koncesija ne predstavlja samo pravo na ostvarivanje dobiti, već sa sobom nosi i ozbiljne obveze.__**\n\n\"Odluka o koncesiji sadrži prava i obveze ovlaštenika koncesije uključujući i obvezu održavanja i zaštite pomorskog dobra.\"\n\nUgovorom o koncesiji i studijom gospodarske opravdanosti detaljno se definiraju obveze koje __uključuju održavanje infrastrukture, ulaganja u lučku podgradnju, osiguravanje sigurnosti korisnika te provođenje pregleda i sanacija__.\n\nAko davatelj koncesije ne provodi redoviti nadzor nad ovim obvezama, dolazi do propusta u upravljanju javnom imovinom.\n\n### Pomorski redari\n\nKao novost u sustavu nadzora, Zakon uvodi institut pomorskih redara. Oni djeluju na razini jedinica lokalne samouprave i zaduženi su za nadzor reda na pomorskom dobru u općoj upotrebi . Iako njihova primarna zadaća nije kontrola statičke stabilnosti lučke infrastrukture, oni predstavljaju važnu kariku u cjelokupnom sustavu zaštite pomorskog dobra na lokalnoj razini.\n\n### _Pravne praznine i potreba za sustavnim upravljanjem imovinom_\n\nUnatoč jasnom načelnom okviru, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ne propisuje izričito tehničke detalje održavanja. Ne postoje eksplicitne odredbe o obveznim godišnjim vizualnim pregledima, petogodišnjim statičkim pregledima ili obveznim podmorskim pregledima pilota i temelja.\n\nOva pravna praznina prepušta se pravilima struke, građevinskim propisima i specifičnim uvjetima iz koncesijskih ugovora. U slučaju incidenta, pravno najrelevantnije pitanje nije sama činjenica oštećenja, **već je li koncesionar ispunjavao svoju temeljnu obvezu održavanja i zaštite pomorskog dobra.**\n\nZa adekvatnu kontrolu stanja nadgradnje i podgradnje, potrebno je implementirati pristup sličan onome koji primjenjuju klasifikacijska društva (npr. Hrvatski registar brodova - CRS). Ozbiljan sustav upravljanja lukom ili marinom trebao bi obuhvaćati:\n\n1.Plan upravljanja imovinom (Asset Management Plan)\n\n2.Redovite vizualne i podmorske preglede\n\n3.Periodične stručne statičke procjene\n\n4.Javno dostupan registar stanja lučke infrastrukture\n\n### Zaključak\n\nZakonska regulativa u Republici Hrvatskoj jasno postavlja pomorsko dobro kao opće dobro pod posebnom zaštitom države. Uloga Lučke kapetanije u inspekcijskom nadzoru i izdavanju suglasnosti ključna je za održavanje sigurnosti lučke infrastrukture. Međutim, stvarna kontrola stanja nadgradnje i podgradnje ovisi o sinergiji između inspekcijskih tijela, davatelja koncesije koji mora nadzirati izvršenje ugovornih obveza, te samog koncesionara koji mora preuzeti odgovornost za redovito i stručno održavanje povjerene mu javne imovine.\n\nTek uvođenjem obveznih, standardiziranih protokola za procjenu stanja podgradnje može se spriječiti degradacija javnog dobra i osigurati dugoročna sigurnost lučke infrastrukture.\n\nMilo Miklaušić, kap.",
  "title": "Lučke kapetanije i pomorski redari pod lupom: Tko zapravo kontrolira u kakvom su stanju naše luke?",
  "updatedAt": "2026-06-26T17:19:50.284Z"
}