{
  "$type": "site.standard.document",
  "bskyPostRef": {
    "cid": "bafyreih3ludw6xv7rjhquyicrannfnusob7yyfremdmczatyfxv4h7hvzu",
    "uri": "at://did:plc:m3ltk5dwmad6gkrl5itmpdzm/app.bsky.feed.post/3mofedaqxjcq2"
  },
  "coverImage": {
    "$type": "blob",
    "ref": {
      "$link": "bafkreid2wkzyrp6xxldaejmac6mgyesuu6qepgzmaiyfml43tp2oxlgb6y"
    },
    "mimeType": "image/jpeg",
    "size": 117708
  },
  "description": "Turistička i nautička sezona na Jadranu tek se zahuktavaju, a u idućim tjednima i mjesecima promet na našoj obali bit će sve gušći. S porastom broja plovila dramatično raste i rizik od nesreća, što je pokazao i nedavni ozbiljni pomorski incident u akvatoriju Splitskih vrata.\n\nO točnim okolnostima ove strašne nesreće zasad nema službenih informacija, no o pravilima ponašanja na moru, kontroli prometa i procedurama istrage u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je prof. dr. sc. Vlado Frančić s Pomors",
  "path": "/strucnjak-o-nesreci-kod-splita-cak-i-ako-imate-pravo-puta-na-moru-morate-uciniti-ovo-da-izbjegnete-tragediju/",
  "publishedAt": "2026-06-16T08:17:18.000Z",
  "site": "https://www.morski.hr",
  "tags": [
    "HTV-a"
  ],
  "textContent": "**Turistička i nautička sezona na Jadranu tek se zahuktavaju, a u idućim tjednima i mjesecima promet na našoj obali bit će sve gušći. S porastom broja plovila dramatično raste i rizik od nesreća, što je pokazao i nedavni ozbiljni pomorski incident u akvatoriju Splitskih vrata.**\n\nO točnim okolnostima ove strašne nesreće zasad nema službenih informacija, no o pravilima ponašanja na moru, kontroli prometa i procedurama istrage u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je **prof. dr. sc. Vlado Frančić** s Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.\n\n### Tri ključna pravila: Tko koga mora izbjegavati?\n\nKomentirajući sudar plovila kod Splita i pitanje tko je trebao izbjeći koga, Frančić je pojasnio da međunarodna konvencija o izbjegavanju sudara na moru (_Collision Regulations_) definira tri ključne situacije: **protukurs, križanje kurseva i pretjecanje**.\n\n- Uvijek imamo brod s pravom puta, odnosno brod koji se ne mora micati, i brod koji ustupa put tom drugome. Brod koji ustupa put mora se pravovremeno maknuti. Ako govorimo o križanju kurseva, pravilo je slično onome u cestovnom prometu – brod s desne strane ima pravo puta. Onaj koji vidi drugi brod sa svoje desne strane mora skrenuti, i to najčešće udesno - pojašnjava Frančić.\n\nMeđutim, stručnjak upozorava na jednu veliku zabludu u koju nautičari često vjeruju – pravo puta nije apsolutno.\n\n### Zabluda koja vodi u tragediju: Obveza oba zapovjednika\n\nPravila jasno nalažu da odgovornost u kriznim trenucima prelazi na obje strane. Čak i ako zapovjednik plovila ima prvenstvo prolaza, on ne smije slijepo držati svoj pravac ako vidi da sudar postaje neizbježan.\n\n\"U pravilima se navodi da i brod koji ima pravo puta, ako uvidi da drugi brod ne poduzima radnju za izbjegavanje, **mora poduzeti odgovarajuću radnju kako bi pokušao spriječiti sudar**. Na neki način, u kritičnom trenutku oba broda moraju aktivno sudjelovati u izbjegavanju\", ističe profesor.\n\nSvaka akcija na moru mora biti **pravovremena i odlučna**. Na pitanje koliko brzo moderni katamarani i jedrilice mogu reagirati, Frančić napominje da veliki katamarani (HSC – _High Speed Craft_) imaju izuzetne manevarske sposobnosti.\n\n\"Činjenica je da se takva plovila smanjivanjem brzine mogu zaustaviti u kratkom vremenu i na kratkoj duljini plovnog puta. Prema rezolucijama Međunarodne pomorske organizacije, maksimalni zaustavni put za brodove iznosi do 15 duljina broda, no kod specifičnih brzih katamarana to može biti i puno manje\", dodaje.\n\n### Kako se provodi istraga: Radari i VTS snimke otkrivaju istinu\n\nFrančić, koji je ujedno bio i član Upravnog vijeća Agencije za istraživanje nesreća u pomorskom, stanbenom i željezničkom prometu, objasnio je što sada čeka istražitelje koji pokušavaju rasvijetliti splitsku nesreću. Pritom je povukao ključnu razliku između institucija koje izlaze na teren.\n\n  * **Lučka kapetanija i Državno odvjetništvo (DORH):** Provode istragu s ciljem utvrđivanja krivnje i zakonske odgovornosti.\n  * **Agencija za istraživanje nesreća:** Provodi isključivo _sigurnosnu istragu_. Njezin cilj nije kažnjavanje, već pronalazak uzroka i izdavanje sigurnosnih preporuka kako se takve tragedije ne bi ponovile.\n\n\n\n\"Istražitelji prvo moraju izuzeti materijalne dokaze o kretanju brodova. Danas imamo **VTS snimke i radarske snimke** iz kojih se može vrlo precizno rekonstruirati kretanje plovila u sekundu. Nakon toga slijede razgovori s članovima posade i očevicima. Cilj je pronaći neposredni uzrok, ali i sve popratne čimbenike. U svakoj se nesreći zapravo otkrije jako puno sitnih faktora koji su doprinijeli tragediji, a ne samo ono što je vidljivo na prvi pogled\", naglašava Frančić.\n\n### Crne točke Jadrana: Rizik opasno porastao nakon pandemije\n\nGustoća prometa na hrvatskoj obali raste iz godine u godinu, a ljetni mjeseci donose ekstremno visoke rizike, posebno na specifičnim geografskim lokacijama koje Frančić izdvaja kao kritične.\n\n- Rizik je posebno visok na područjima kao što su morski kanali, Splitska vrata i druga mjesta gdje je velika gustoća plovila na malom prostoru. U zadnjih nekoliko godina, posebice nakon pandemije koronavirusa, bilježimo osjetan porast rizika od pomorskih nesreća - upozorava profesor.\n\nIpak, zaključuje kako oprez na moru ne smije popustiti ni u ostatku godine:\n\n- Ne smijemo zaboraviti da rizik na moru postoji uvijek. Najveća pomorska nesreća na Jadranu dogodila se – u zimskim mjesecima.\n\nD.G.",
  "title": "Stručnjak o nesreći kod Splita: \"Čak i ako imate pravo puta, na moru morate učiniti OVO da izbjegnete tragediju\"",
  "updatedAt": "2026-06-16T08:17:18.781Z"
}