{
  "$type": "site.standard.document",
  "bskyPostRef": {
    "cid": "bafyreidwimt42gdttaii7hl3dx3zsho7w6v273xs2deslq2vdrlyj7qf7m",
    "uri": "at://did:plc:m3ltk5dwmad6gkrl5itmpdzm/app.bsky.feed.post/3modfvzyogdg2"
  },
  "coverImage": {
    "$type": "blob",
    "ref": {
      "$link": "bafkreieqi773d4dhbrnhzizjev5vz6ihuknedxuemnijkk744j674ohdnm"
    },
    "mimeType": "image/png",
    "size": 2126786
  },
  "description": "Procjenjuje se da danas u svjetskim morima pluta više od pet bilijuna čestica plastike. Ta brojka nije ni približna stvarnoj količini otpada u moru jer se u procjenu ne uključuje otpad na morskome dnu i plažama. Otpad u morima i oceanima nalazimo posvuda, pa čak i u dijelovima potpuno izoliranih od ljudskog utjecaja.\n\nDio tog otpada svakodnevno završava i u ribarskim mrežama. Dok mnogi ljudi morski otpad vide tek kada završi na plaži, ribari se susreću s njime tijekom svakog radnog dana. Pošto i",
  "path": "/ribari-kao-dio-rjesenja-uklanjanje-morskog-otpada-iz-mora/",
  "publishedAt": "2026-06-15T13:40:20.000Z",
  "site": "https://www.morski.hr",
  "tags": [
    "otpada u moru",
    "pogođeni mali ribari.",
    "ribari među prvima",
    "problem treba rješavati suradnjom",
    "FishNoWaste"
  ],
  "textContent": "**Procjenjuje se da danas u svjetskim morima pluta više od pet bilijuna čestica plastike. Ta brojka nije ni približna stvarnoj količini** otpada u moru**jer se u procjenu ne uključuje otpad na morskome dnu i plažama. Otpad u morima i oceanima nalazimo posvuda, pa čak i u dijelovima potpuno izoliranih od ljudskog utjecaja.**\n\nDio tog otpada svakodnevno završava i u ribarskim mrežama. Dok mnogi ljudi morski otpad vide tek kada završi na plaži, ribari se susreću s njime tijekom svakog radnog dana. Pošto im je morski otpad postao svakodnevnica, mnogi stručnjaci smatraju kako upravo **ribari mogu imati važnu ulogu u njegovu uklanjanju iz mora**.\n\n### Problem koji ne možemo ignorirati\n\n**Morski otpad** jedan je od najvećih ekoloških problema današnjice. Posebno je zabrinjavajuće što najveći dio tog otpada čini plastika koja se vrlo sporo razgrađuje – prema nekim procjenama čak više od 450 godina. A čak ni tada ne nestaje u potpunosti, se razgrađuje na sitne čestice, **mikroplastiku**.\n\nPosljedice unošenja morskog otpada u mora i oceane nisu samo estetske. Posljedice najviše osjećaju morske životinje koje plastiku često zamjenjuju za hranu ili se u nju zapliću. Zabilježeni su brojni slučajevi ozljeda i uginuća morskih kornjača, ptica, riba i sisavaca upravo zbog plastičnog otpada u moru.\n\nI ta pojava morskog otpada ne utječe samo na živi svijet u moru, već i na turizam, sigurnost hrane i gospodarstvo, s time da su posebno pogođeni mali ribari.\n\n### Ribari prvi vide promjene u moru\n\nOko **40 milijuna ljudi** u svijetu bavi se ribolovom, a čak **90 % te brojke čine mali ribari**. Za male ribare more je glavni izvor prihoda, zato je opasno kada se taj izvor ugrozi.\n\nMorski otpad koji završi u mrežama može im oštetiti ribarsku opremu, povećati troškove popravaka i smanjiti vrijeme provedeno u ribolovu. U nekim se slučajevima otpad može zaplesti u propelere brodova ili povećati potrošnju goriva jer je zbog njega mreže teže izvući iz mora.\n\nRibari se često prikazuju kao dio problema zbog izgubljene ribolovne opreme i otpada povezanog s ribarstvom. Međutim, takav pogled ne isključuje njihovu potencijalnu ulogu u rješavanju problema.\n\nZbog svakodnevnog boravka na moru, ribari među prvima uočavaju promjene u morskom okolišu i posljedice morskog otpada te mogu dati vrijedan doprinos njegovu praćenju i uklanjanju. Njihovo iskustvo i neposredan kontakt s morem čine ih važnim dionicima u očuvanju morskih ekosustava (Guerrato i Gonçalves, 2025).\n\n### Izgubljene mreže koje nastavljaju loviti\n\nProblematičan oblik morskog otpada je takozvani ** _ghost gear_** , odnosno izgubljena, odbačena ili napuštena ribolovna oprema. To uključuje mreže, konope, parangale, vrše i druge dijelove opreme koji ostaju u moru nakon što se izgube ili odbace.\n\nTakav oblik morskog otpada nastavlja „loviti” i nakon što više nije u upotrebi, što se naziva  _ghost fishing_. Izgubljene mreže mogu godinama hvatati ribe, rakove, kornjače i druge životinje koje u njima ugibaju. Osim što „lovi” morske organizme, ta napuštena ribolovna oprema oštećuje morska staništa i koraljne zajednice, čime narušava cijeli morski ekosustav.\n\nNeki smatraju kako je ta ribarska oprema namjerno odbačena, no to nije uvijek slučaj. Mreže se mogu izgubiti zbog lošeg vremena, jakih struja, sudara s drugim plovilima ili zapinjanja za morsko dno. Upravo zato stručnjaci smatraju da problem treba rješavati suradnjom, a ne samo optuživanjem ribara.\n\n### Fishing for Litter: kada ribari postaju dio rješenja\n\nPosljednjih se godina sve više govori o programu **Fishing for Litter**. Riječ je o sustavu u kojem ribari tijekom redovnog ribolova sakupljaju otpad koji završi u njihovim mrežama i vraćaju ga na kopno.\n\nProgram je prvi put pokrenut početkom 2000-ih u Sjevernom moru, a kasnije se proširio i na druge europske zemlje, uključujući **Italiju, Hrvatsku i Španjolsku**. Ribari pritom dobivaju posebne vreće ili kontejnere za prikupljanje otpada, dok luke organiziraju prihvat i odlaganje prikupljenog materijala.\n\nZnanstvena istraživanja pokazuju da javnost uglavnom pozitivno reagira na ovakve programe i vjeruje da **ribari mogu pomoći u smanjenju količine otpada u moru**.\n\nFishing for Litter ne može riješiti problem morskog otpada u svim morima i oceanima, ali pomaže u uklanjanju barem jednog dijela tog otpada.\n\n### Zašto ribari ne mogu sami nositi teret čišćenja mora?\n\nSličan pristup razvija i projekt FishNoWaste, koji okuplja partnere iz Hrvatske i Italije s ciljem smanjenja otpada povezanog s ribarstvom u Jadranskom moru. Projekt se posebno fokusira na **ribarske luke kao ključna mjesta za prikupljanje i gospodarenje otpadom iz mora**.\n\nU sklopu projekta analiziraju se vrste i količine otpada koje ribari donose na kopno, razvijaju modeli njegova odvajanja, ponovne uporabe i recikliranja te provode edukacije ribara i lokalnih zajednica o važnosti održivog gospodarenja otpadom.\n\nIako ovakvi projekti donose pozitivne rezultate, stručnjaci upozoravaju **da ribari ne mogu sami riješiti problem morskog otpada**. Sudjelovanje u takvim programima često znači dodatni posao, troškove i gubitak vremena.\n\nRibari moraju imati dovoljno prostora na brodu za otpad, a potrebno im je omogućiti mjesto sigurnog odlaganja otpada u luci i jasna pravila o tome kako postupati s prikupljenim otpadom. Istraživanja pokazuju da će ribari češće sudjelovati u programima uklanjanja otpada ako imaju podršku institucija, dostupnu infrastrukturu i osjećaj da njihov trud ima smisla.\n\nZanimljivo je da na odluku ribara često utječu i drugi ribari. Ako vide da njihove kolege sudjeluju u zaštiti mora, veća je vjerojatnost da će se i sami uključiti. **Edukacija, osvještavanja i suradnja lokalnih zajednica** zato imaju važnu ulogu u uspjehu ovakvih inicijativa.\n\n### Može li morski okoliš biti čišći?\n\nStručnjaci se slažu da rješenje problema morskog otpada mora uključivati više različitih mjera: smanjenje plastike za jednokratnu upotrebu, bolje gospodarenje otpadom, edukaciju građana, čišćenje obale i suradnju s ribarima.\n\nRibari možda ne mogu sami očistiti more, ali imaju jedinstvenu ulogu jer su svakodnevno na moru i prvi vide gdje se otpad nakuplja. Projekti poput Fishing for Litter i FishNoWaste pokazuju da **ribari mogu postati važni saveznici u zaštiti mora** , posebno ako iza njih stoje luke, lokalne zajednice i državne institucije.\n\n_Članak „Ribari kao dio rješenja: uklanjanje morskog otpada iz mora“ dio je serijala studentskih članaka u sklopu Interreg Italy – Croatia_ FishNoWaste_projekta._\n\n_Autorice članka: studentice_ Studentice Fakulteta znanosti o moru _: Antonija Tvrdeić, Lucija Amižić, Janica Božić_",
  "title": "Ribari kao dio rješenja: uklanjanje morskog otpada iz mora",
  "updatedAt": "2026-06-15T13:40:21.162Z"
}