{
  "$type": "site.standard.document",
  "bskyPostRef": {
    "cid": "bafyreifunu4jb7b54ryayl6l6s6fgzslooftmoumg3hjy42eemln5phary",
    "uri": "at://did:plc:m3ltk5dwmad6gkrl5itmpdzm/app.bsky.feed.post/3mn3bfcpxabb2"
  },
  "coverImage": {
    "$type": "blob",
    "ref": {
      "$link": "bafkreif7uq55we7holtqxnmunlbbcql67sl6hk4d2rs5wdjgplg642rvuq"
    },
    "mimeType": "image/jpeg",
    "size": 120281
  },
  "description": "Na današnji dan 1965. godine svečano je otvorena posljednja velika hrvatska dionica Jadranske magistrale — cesta od Trogira do Dubrovnika, duga oko 291 kilometar. Upravo je dovršetkom te dionice prvi put ostvarena neprekinuta cestovna veza cijelom istočnom obalom Jadrana.\n\nZa tadašnju Jugoslaviju bio je to jedan od najvećih infrastrukturnih pothvata nakon Drugog svjetskog rata, a za hrvatsko priobalje početak novog gospodarskog i društvenog razdoblja.\n\nNova cesta, koja se protezala od slovenskog",
  "path": "/cesta-koja-je-stvorila-turizam-prije-tocno-61-godinu-dovrsen-projekt-stoljeca-evo-kako-je-izgledao-brutalan-proboj-kroz-stijene-i-tko-ga-je-zapravo-financirao/",
  "publishedAt": "2026-05-30T14:32:57.000Z",
  "site": "https://www.morski.hr",
  "textContent": "**Na današnji dan 1965. godine svečano je otvorena posljednja velika hrvatska dionica Jadranske magistrale — cesta od Trogira do Dubrovnika, duga oko 291 kilometar. Upravo je dovršetkom te dionice prvi put ostvarena neprekinuta cestovna veza cijelom istočnom obalom Jadrana.**\n\nZa tadašnju Jugoslaviju bio je to jedan od najvećih infrastrukturnih pothvata nakon Drugog svjetskog rata, a za hrvatsko priobalje početak novog gospodarskog i društvenog razdoblja.\n\nNova cesta, koja se protezala od slovenskog primorja preko Istre, Rijeke, Zadra, Splita i Dubrovnika pa sve do Crne Gore, simbolično je predstavljala ulazak jadranske obale u moderno doba. Dotad su brojna mjesta bila povezana tek uskim lokalnim putovima, makadamima ili isključivo brodskim linijama.\n\n### Velika investicija koju je dobrim dijelom pomogao SAD\n\nGradnju Jadranske magistrale, uz novac tadašnje jugoslavenske federacije, većim su dijelom iz sjene financirale Sjedinjene Američke Države putem kredita Svjetske banke, osiguravajući tako milijunska sredstva usred Hladnog rata. Prethodno je naftni gigant _Shell_ nudio potpuno financiranje u zamjenu za dvadesetogodišnju koncesiju, što je tadašnja jugoslavenska vlast odbila. Izgradnju su, uz američku financijsku injekciju, izvele domaće građevinske tvrtke.\n\nDržavni vrh na čelu s Josipom Brozom Titom smatrao je kako je razvoj turizma ključan za priljev deviza i gospodarsko jačanje zemlje, pa je obalna cesta proglašena projektom od strateškog značaja.\n\nGradnja je trajala etapno. Pojedini dijelovi ceste postojali su još prije rata, osobito između Rijeke i Novog Vinodolskog, ali tek sredinom 1950-ih započinje sustavno povezivanje čitave obale. Najintenzivniji radovi odvijali su se između 1963. i 1965. godine, kada je dovršena posljednja velika dionica od Šibenika prema Dubrovniku.\n\n### Deseci tisuća radnika i stotine inženjera\n\nNa izgradnji magistrale sudjelovalo je više od **10 tisuća radnika** , oko **300 inženjera i tehničara** , kao i brojne građevinske tvrtke iz svih republika tadašnje države. U pojedinim fazama pomagale su i vojne jedinice JNA.\n\nRadovi su bili iznimno zahtjevni. Trasa je prolazila kroz teško pristupačne obalne litice, kamenjar, planinske usjeke i područja bez ikakve infrastrukture. Graditelji su morali podizati mostove, probijati stijene i graditi kilometre potpornih zidova uz samu morsku obalu.\n\nPosebno zahtjevne bile su dionice podno Biokova, kroz Makarsko primorje i oko dubrovačkog područja, gdje je cesta često doslovno “urezana” u stijene iznad mora.\n\n### Cesta koja je povezala obalu\n\nMagistrala je prolazila kroz gotovo sva važnija obalna mjesta: Umag, Pulu, Rijeku, Senj, Karlobag, Zadar, Šibenik, Trogir, Split, Omiš, Makarsku, Ploče i Dubrovnik. U ukupnoj duljini imala je više desetaka mostova i vijadukata, a kasnije su joj dograđivane nove dionice i objekti.\n\nZa stanovnike priobalja to je značilo kraj prometne izolacije. Putovanja koja su prije trajala danima sada su se mogla obaviti u nekoliko sati. Po prvi put omogućena je redovita autobusna i teretna povezanost duž cijele obale.\n\n### Što je uništeno gradnjom?\n\nGradnja magistrale, međutim, nije prošla bez posljedica. Kako bi se cesta probila uz obalu, uništeni su brojni suhozidi, dijelovi vinograda, maslinika i borovih šuma. Na pojedinim područjima presječena su stara polja i tradicionalni putevi prema moru.\n\nNeka naselja izgubila su dio stare urbanističke cjeline jer je cesta prolazila neposredno kroz mjesta. U to vrijeme malo se vodilo računa o zaštiti okoliša i krajobraza, pa su mnogi dijelovi obale trajno promijenjeni.\n\nUnatoč tome, većina stanovništva magistralu je dočekala s velikim oduševljenjem jer je donosila ono što je desetljećima nedostajalo – povezanost, trgovinu i mogućnost razvoja.\n\n### Početak turističkog procvata\n\nNajveći učinak magistrala je imala na turizam. Tisuće automobila iz Austrije, Njemačke i Italije počele su svakoga ljeta stizati na Jadran. Mala ribarska mjesta ubrzo su se pretvarala u turistička središta.\n\nUz cestu su nicali moteli, restorani, benzinske postaje i privatni apartmani. Lokalno stanovništvo dobilo je mogućnost zapošljavanja i dodatne zarade, a mnoga mjesta prvi put su dobila ozbiljnu gospodarsku perspektivu.\n\nJadranska magistrala ubrzo je postala više od prometnice – pretvorila se u simbol putovanja na more, ljetovanja i modernizacije čitave obale.\n\n### Cesta koja je postala legenda\n\nIako je kasnije velik dio prometa preuzela autocesta A1, Jadranska magistrala ostala je jedna od najpoznatijih i najljepših europskih obalnih cesta. Njezini zavoji uz more, pogledi na otoke i prolazak kroz stara dalmatinska mjesta i danas privlače vozače iz cijelog svijeta.\n\nI danas, 61 godinu nakon svečanog otvaranja, magistrala ostaje trajni podsjetnik na vrijeme velikih infrastrukturnih projekata i na cestu koja je zauvijek promijenila hrvatsku obalu.\n\nD.G.",
  "title": "CESTA KOJA JE STVORILA TURIZAM Prije točno 61 godinu dovršen projekt stoljeća – evo kako je izgledao brutalan proboj kroz stijene i tko ga je zapravo financirao!",
  "updatedAt": "2026-05-30T14:32:58.186Z"
}