{
  "$type": "site.standard.document",
  "bskyPostRef": {
    "cid": "bafyreibqr3ooeieqog3dqaol6mgqsv5y7lis4xx6bszcgprfzlxj6pzrci",
    "uri": "at://did:plc:m3ltk5dwmad6gkrl5itmpdzm/app.bsky.feed.post/3mmwctgot6aj2"
  },
  "coverImage": {
    "$type": "blob",
    "ref": {
      "$link": "bafkreiduq4of5rpcnwmth4wsp7gqlhlofkgky3fy2buxpvrywvxygezjx4"
    },
    "mimeType": "image/jpeg",
    "size": 111659
  },
  "description": "Dok Vlada Republike Hrvatske bez ozbiljne analize priprema novi porezni udar na one koji pošteno prijavljuju dobit i zapošljavaju radnike, ključni uzroci praznog proračuna ostaju netaknuti. Siva ekonomija, bezakonje, samovolja i trajna devastacija prostora na Jadranu svake godine odnose ne stotine milijuna, već zapanjujuće milijarde eura koji, umjesto u državnoj blagajni, završavaju u privatnim džepovima. Da su radari Andreja Plenkovića i Tomislava Ćorića okrenuti u pravom smjeru, umjesto „pile ",
  "path": "/izracunali-smo-da-plenkovic-posalje-inspekciju-na-obalu-drzava-bi-mogla-uzeti-preko-3-7-milijardi-eura-evo-gdje-lezi-novac/",
  "publishedAt": "2026-05-28T15:15:24.000Z",
  "site": "https://www.morski.hr",
  "textContent": "**Dok Vlada Republike Hrvatske bez ozbiljne analize priprema novi porezni udar na one koji pošteno prijavljuju dobit i zapošljavaju radnike, ključni uzroci praznog proračuna ostaju netaknuti. Siva ekonomija, bezakonje, samovolja i trajna devastacija prostora na Jadranu svake godine odnose ne stotine milijuna, već zapanjujuće milijarde eura koji, umjesto u državnoj blagajni, završavaju u privatnim džepovima. Da su radari Andreja Plenkovića i Tomislava Ćorića okrenuti u pravom smjeru, umjesto „pile naopako”, država bi spasila svoj najvrjedniji resurs.**\n\nTragom tog problema, analizirali smo službene brojke te procjene s terena i izračunali koliko bi država zaradila samo da njeni službenici napuste urede i kazne naplate izravno na mjestu zločina. U velikoj analizi koja slijedi, divljaštvo na obali podijelili smo u pet ključnih kategorija, a računica za samo jednu ljetnu sezonu razotkriva razmjere institucionalnog sljepila.\n\n## A) Bespravna gradnja\n\nPrema analizama lokalnih samouprava, samo u Istri se barata brojkom od preko 50.000 bespravnih objekata. Kada tome pridodamo Kvarner, otoke i cijelu Dalmaciju, realna i konzervativna procjena ukupnog broja bespravnih objekata i ozbiljnih ekološko-građevinskih prekršaja na čitavom Jadranu penje se na oko **130.000 zahvata u prostoru**.\n\nKada bismo primijenili scenarij \"radikalnog uvođenja reda\" – dakle, trenutno izdavanje rješenja o rušenju, naplatu kazni investitorima (nalogodavcima), izvođačima radova te retroaktivnu naplatu štete za okoliš na bazi procijenjenih **bespravnih objekata i zahvata** – došli bismo do astronomskih, gotovo nezamislivih brojki.\n\n### Makro-izračun za čitavu hrvatsku obalu - naplata za rušenje 130.000 ilegalno sagrađenih objekata\n\nU izračun su uzete prosječne, zakonom propisane kazne, s pretpostavkom da je dio objekata manji (poljski objekti, kamp-parcele), a dio veći (vile, apartmanske zgrade, betonirane plaže).\n\n**1. Kazne za nalogodavce / investitore**\n\nPretpostavljamo kombinaciju fizičkih i pravnih osoba (stranih i domaćih državljana) koje su svjesno kršile zakon.\n\nIzračun: 130.000 investitora × prosječna kazna od 10.000 EUR**= Prihod države** **1.300.000.000 EUR** (1,3 milijarde) EUR!\n\nAli, idemo mi i dalje...\n\n**2. Kazne za građevinske izvođače**\n\nU velikom broju slučajeva radove izvode neprijavljene \"divlje\" tvrtke ili se gradi u vlastitoj režiji bez papira. Pretpostavimo da se u 45% slučajeva (~58.500 objekata) može locirati i kazniti službeni izvođač (tvrtka ili obrt).\n\nIzračun: 58.500 izvođača × prosječna kazna od 15.000 EUR**=** Prihod države: **877.500.000 EUR.**\n\n**3. PDV na usluge rušenja i zbrinjavanja otpada**\n\nDržava nalaže rušenje. Dio vlasnika ruši sam, a dio ruši država preko ugovornih tvrtki na trošak vlasnika. Prosječni trošak uklanjanja i zbrinjavanja građevinskog otpada po lokaciji je oko 5.000 EUR. Ukupni legalni građevinski promet bio bi 650 milijuna eura, na što država uzima 25% PDV-a.\n\nIzračun: 25% PDV-a na 650.000.000 EUR građevinskih radova = Prihod države: **162.500.000 EUR**\n\n**4. Naknade za ekocid i vraćanje u prvobitno stanje**\n\nOvo uključuje kazne za uništavanje pomorskog dobra, krčenje šuma, betoniranje obale i ilegalne septičke jame. Sanacija obale je skupa, pa je ekološka kazna/pristojba postavljena na prosječnih 10.000 EUR po lokaciji.\n\n**Izračun:** 130.000 lokacija × 10.000 EUR = Prihod države= **1.300.000.000 EUR** (1,3 milijarde)\n\n### Ukupna bilanca za cijeli Jadran\n\nKada zbrojimo sve segmente radikalne primjene zakona na razini cijele obale, dolazimo do sljedeće tablice:\n\n**Kategorija**| **Izračun za čitavu obalu (EUR)**\n---|---\n**Kazne za investitore**|  1.300.000.000 EUR\n**Kazne za izvođače**|  877.500.000 EUR\n**Porez (PDV) od rušenja**|  162.500.000 EUR\n**Odšteta za okoliš (Sanacija)**|  1.300.000.000 EUR\n🔴 **UKUPAN POTENCIJAL**| **3.640.000.000 EUR (3,64 milijarde eura)**\n\n## B) Uzurpacija pomorskog dobra\n\nNovi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama te postroženi kazneni zakoni predviđaju rigorozne kazne. Za bespravnu gradnju, nasipavanje plaža ili postavljanje ilegalnih molova i ležaljki bez koncesije, kazne za pravne osobe idu i do **33.000 EUR** , a za fizičke osobe i obrtnike u tisućama eura.\n\n  * **Procjena prekršaja po sezoni:** 10.000 aktivnih prekršaja (ilegalni mulovi, \"privatizirane\" plaže, ilegalni šankovi, betoniranja).\n  * **Prosječna kazna:** 5.000 EUR.\n  * **Potencijalni prihod države: ~50.000.000 EUR**\n\n\n\n## C) Sigurnost plovidbe (Nautički prekršaji)\n\nGlisiranje preblizu obali (unutar 300 metara), vožnja bez dozvole, sidrenje na nedopuštenim mjestima i crno iznajmljivanje brodica (black charter). Kazne za glisiranje blizu obale kreću se od **400 do 3.000 EUR**.\n\n  * **Procjena prekršaja po sezoni:** Lučke kapetanije trenutno u par akcija naplate stotine tisuća eura. S potpunom pokrivenošću, realno je očekivati barem 20.000 naplaćenih kazni u sezoni.\n  * **Prosječna kazna:** 1.000 EUR.\n  * **Potencijalni prihod države: ~20.000.000 EUR**\n\n\n\n## D) Ekološki prekršaji i zagađenje\n\nIspuštanje crnih tankova (fekalija) s jahti i brodova u uvalama, bacanje smeća i sidrenje na posidoniji. Kazne za zagađenje mora za pravne osobe mogu doseći astronomske iznose (i preko **50.000 EUR**).\n\n  * **Procjena prekršaja po sezoni:** 2.000 utvrđenih prekršaja.\n  * **Prosječna kazna:** 5.000 EUR.\n  * **Potencijalni prihod države: ~10.000.000 EUR**\n\n\n\n## E) Kazne za lokalne čelnike i općine\n\nPrema zakonu, ako općina ili grad (gradonačelnik/načelnik) ne spriječi devastaciju ili ne zaposli pomorskog redara, kazne za lokalnu samoupravu su od **6.600 do 33.000 EUR** , a za same čelnike do **6.600 EUR**.\n\n  * **Potencijalni prihod od neodgovornih općina:** **~2.000.000 EUR**\n\n\n\n**Ukupna gruba procjena prihoda od kazni po sezoni:** **oko 82.000.000 EUR.**\n\n> _Napomena: Ovo je konzervativna procjena koja obuhvaća samo izravne kazne, bez popratnih prihoda od legalizacije, poreza na crni najam i naknada za koncesije koje bi prekršitelji morali platiti._\n\n## Ljudstvo (Koliko bi inspektora bilo dovoljno?)\n\nHrvatska obala je iznimno razvedena (preko 6.000 km obalne crte s otocima). Trenutni broj inspektora (građevinskih, pomorskih, rudarskih, inspektora lučkih kapetanija) je kronično nedostatan – često na cijelu županiju dolazi tek nekoliko ljudi, zbog čega se na teren izlazi tek po prijavi (ili ni tada).\n\nDa bi se uvela **stroga i preventivna kontrola** , sustav bi morao biti postavljen trostepeno:\n\n### Potreban broj ljudi na terenu:\n\n**Sektor nadzora**| **Opis posla**| **Potreban broj ljudi**\n---|---|---\n**Pomorski redari (Lokalna razina)**|  Svaka obalna općina/grad mora imati barem 2-4 redara na terenu koji svakodnevno pješice ili brodicom obilaze plaže i pomorsko dobro.| **~350 redara** (za ~130 obalnih općina i gradova)\n**Lučke kapetanije & Pomorska policija**| Kontrola na moru (glisiranje, sidrenje, crni tankovi). Potrebno je više posada koje su konstantno u plovidbi u svakom akvatoriju.| **~200 inspektora / članova posada** (dodatno na postojeće stanje)\n**Državni inspektorat (Građevinski i ekološki)**|  Interventni timovi s ovlastima pečaćenja gradilišta, izdavanja rješenja o rušenju na licu mjesta i drakonskih kazni.| **~150 inspektora** raspoređenih u 7 obalnih županija\n\n**Ukupno optimalno pojačanje:** **oko 700 obučenih i opremljenih ljudi na terenu duž cijelog Jadrana.**\n\n### Isplativost investicije (ROI)\n\nZapošljavanje 700 novih ljudi s konkurentnim, visokim plaćama (kako bi se smanjio rizik od korupcije – npr. bruto trošak od 3.000 EUR mjesečno po zaposleniku) državu bi na godišnjoj razini koštalo oko **25 do 30 milijuna eura** (uključujući troškove goriva, brodova, dronova i opreme).\n\nUz procijenjenu sezonsku zaradu od kazni od preko **80 milijuna eura** , ovaj bi se sustav:\n\n  1. Isplatio sam od sebe već u prva dva mjeseca sezone.\n  2. Generirao čist profit u proračun za sanaciju devastirane obale.\n  3. **Dugoročno postigao najvažniji cilj:** Preventive radi, broj prekršaja bi drastično pao već iduće sezone jer bi prekršitelji shvatili da je vjerojatnost hvatanja i kažnjavanja gotovo 100%.\n\n\n\n* * *\n\nI kad povučemo crtu, na temelju svih uključenih podataka, izračun ukupnog prihoda za državu sastoji se od zbroja dviju ključnih stavki: makro-izračuna za bespravnu gradnju (točka A) te ukupne procjene ostalih kazni po sezoni (točke B, C, D i E).\n\n  1. **Bespravna gradnja (Stavke 1, 2, 3 i 4):**\n     * Kazne za nalogodavce: 1.300.000.000 EUR\n     * Kazne za izvođače: 877.500.000 EUR\n     * PDV na usluge rušenja: 162.500.000 EUR\n     * Naknade za ekocid: 1.300.000.000 EUR\n     * **Podzbroj za bespravnu gradnju:** 3.640.000.000 EUR\n  2. **Ostali prekršaji po sezoni (Uzurpacija, sigurnost plovidbe, ekologija, općine):**\n     * **Podzbroj za sezonske kazne:** 82.000.000 EUR\n\n\n\n### Ukupan procijenjeni prihod za državu:\n\n3.640.000.000 EUR + 82.000.000 EUR = 3.722.000.000 EUR\n\nUkratko da uopće postoji želja za uvođenjem reda prema postojećim zakonima Republike Hrvatske, ukupan potencijalni prihod za državu iznosio bi **3,722 milijarde eura**!\n\n### Koliko je to novca?\n\nCijela država na svoje tekuće poslovanje, materijale, energiju i usluge (izvan plaća i mirovina) troši oko 4,0 milijarde eura godišnje. Iznos od 3,7 milijardi eura pokriva zbroj triju golemih sektora u 2026. godini: kompletan proračun Ministarstva obrane (1,63 mlrd €), sva kapitalna ulaganja u odgoj i obrazovanje (518 mil. €) te sva ulaganja u ravnomjerni regionalni razvoj (600 mil. €) – uz još preko milijardu eura ostatka. Država za plaće svih zaposlenih u javnim i državnim službama izdvaja 8,8 milijardi eura. Iznos od 3,7 milijardi eura pokrio bi plaće za gotovo 42 % cjelokupnog javnog aparata (liječnici, profesori, policija, administracija)... i tako dalje... i tako dalje...\n\nNajveća prepreka ovom scenariju nikada nije bio nedostatak novca ili računice, već isključivo politička volja i tromost sustava.\n\nJurica Gašpar",
  "title": "IZRAČUNALI SMO Da Plenković pošalje inspekciju na obalu, država bi mogla uzeti preko 3,7 milijardi eura! Evo gdje leži novac...",
  "updatedAt": "2026-05-28T20:10:51.200Z"
}