{
  "$type": "site.standard.document",
  "bskyPostRef": {
    "cid": "bafyreifzg5m2g345i6pkhwgjtzfuwwkyih37axxtkdlbjkqaniyuotpawu",
    "uri": "at://did:plc:m3ltk5dwmad6gkrl5itmpdzm/app.bsky.feed.post/3mme5gv2747z2"
  },
  "coverImage": {
    "$type": "blob",
    "ref": {
      "$link": "bafkreicyvfgr6to7dj77jshgqwoeyw6bbdnorcmnxzxh675xfemwxn4pyu"
    },
    "mimeType": "image/jpeg",
    "size": 133811
  },
  "description": "Hrvatska je u 2025. godini imala rast od 3,4 posto, dok bi ove godine BDP trebao rasti za 2,7 posto, a sljedeće za 2,5 posto. Jedino će Malta s 3,7 posto, Poljska s 3,5 posto i Litva s 3 posto imati veći rast od Hrvatske.\n\nEuropska komisija je blago snizila prognoze gospodarskog rasta za Hrvatsku za ovu godinu na 2,7 posto BDP-a, ali i taj rast je među najvećima u Europskoj uniji te je daleko iznad prosjeka i europodručja, i EU-a. Međutim, Hrvatska će ove godine biti među vodećima i po inflaciji",
  "path": "/inflacija-ne-popusta-hrvatska-druga-najskuplja-zemlja-eu-a-po-rastu-cijena/",
  "publishedAt": "2026-05-21T09:51:00.000Z",
  "site": "https://www.morski.hr",
  "tags": [
    "Jutarnji list."
  ],
  "textContent": "**Hrvatska je u 2025. godini imala rast od 3,4 posto, dok bi ove godine BDP trebao rasti za 2,7 posto, a sljedeće za 2,5 posto. Jedino će Malta s 3,7 posto, Poljska s 3,5 posto i Litva s 3 posto imati veći rast od Hrvatske.**\n\nEuropska komisija je blago snizila prognoze gospodarskog rasta za Hrvatsku za ovu godinu na 2,7 posto BDP-a, ali i taj rast je među najvećima u Europskoj uniji te je daleko iznad prosjeka i europodručja, i EU-a. Međutim, Hrvatska će ove godine biti među vodećima i po inflaciji, koja bi, prema prognozama Europske komisije, trebala biti na razini od 4,6 posto. Jedino bi Rumunjska, sa 7 posto, trebala imati veću inflaciju od Hrvatske, dok bi prosječna inflacija u EU trebala biti 3,1 posto.\n\nOve podatke objavila je Europska komisija u svojim proljetnim gospodarskim prognozama u četvrtak, uz napomenu da je u cijeloj EU rast oslabio prije svega zbog poremećaja izazvanih sukobom na Bliskom istoku i porasta cijena energenata. To je poseban izazov za EU, koja je neto uvoznik energenata.\n\nHrvatska je u 2025. godini imala rast od 3,4 posto, dok bi ove godine BDP trebao rasti za 2,7 posto, a sljedeće za 2,5 posto. Jedino će Malta s 3,7 posto, Poljska s 3,5 posto i Litva s 3 posto imati veći rast od Hrvatske. Prosječan rast u EU ove će godine biti tek 1,1 posto, a u europodručju ispod 1 posto, točnije 0,9 posto. Zanimljivo je da će Irska, druga najbogatija zemlja članica EU-a nakon Luksemburga, ove godine imati pad BDP-a od 1,2 posto, ali nakon što je prošle godine zabilježila nevjerojatan rast od čak 12,3 posto BDP-a.\n\nSukob na Bliskom istoku i rast geopolitičkih napetosti utjecat će na daljnje prognoze u Hrvatskoj jer utječu na domaću potražnju. Rast će i dalje ponajviše biti potaknut domaćom potražnjom; privatna potrošnja ostaje otporna zbog rasta plaća i rasta zaposlenosti, iako bi inflacija mogla povećati nepredvidljivost kupovne moći kućanstava u Hrvatskoj, smatra Europska komisija.\n\nEuropska komisija predviđa usporavanje rasta investicija uz strože uvjete financiranja i povećanu neizvjesnost, ali će i dalje biti značajnog povlačenja sredstava EU-a. Utjecaj će imati i značajan rast ulaganja u obranu.\n\nDržavna potrošnja u Hrvatskoj trebala bi zadržati pozitivan doprinos rastu BDP-a, dok će neto izvoz i dalje imati negativan doprinos rastu BDP-a, s obzirom na to da uvoz nadmašuje izvoz usprkos snažnom turizmu, između ostaloga zbog slabije potražnje trgovinskih partnera i određenog pada cjenovne konkurentnosti, prenosi Jutarnji list.\n\nU jesenskim ekonomskim prognozama iz studenoga prošle godine rast Hrvatske bio je predviđen na 2,9 posto, a u sljedećoj na 2,5 posto. Komisija je prognoze za ovu godinu blago snizila s 2,9 na 2,7 posto, dok je za sljedeću godinu zadržala iste prognoze kao i ranije, dakle 2,5 posto.\n\nRazina nezaposlenosti u Hrvatskoj stabilizirat će se na 4,8 posto, što je također znatno niža razina od EU-a, gdje je 6 posto. Zanimljivo je da najveću stopu nezaposlenosti u EU sada ima Finska s 10,1 posto, Španjolska s 9,9 posto, Švedska s 8,5 i Francuska s 8,3 posto.\n\nIako će u Hrvatskoj usporiti rast zaposlenosti, taj rast i dalje postoji. Komisija i ovog puta ponavlja kako se u Hrvatskoj kao izazov pojavljuje nedostatak radne snage.\n\nI.B.",
  "title": "Inflacija ne popušta: Hrvatska druga najskuplja zemlja EU-a po rastu cijena",
  "updatedAt": "2026-05-21T09:51:00.747Z"
}