{
  "$type": "site.standard.document",
  "bskyPostRef": {
    "cid": "bafyreiha2gt4gknp2j35w2eefydtga7hhjoetsm7rekcqlwanyodwj6kjq",
    "uri": "at://did:plc:m3ltk5dwmad6gkrl5itmpdzm/app.bsky.feed.post/3mm25gojq73v2"
  },
  "coverImage": {
    "$type": "blob",
    "ref": {
      "$link": "bafkreib63jj53hschg6txes6ntfd66qtdigtszv3dz7u5jxdtjyjsforeq"
    },
    "mimeType": "image/jpeg",
    "size": 117472
  },
  "description": "OLIB – „Bilo je to tisuću četiristo i neke... Iz krša Zagore Cetinjan Juraj okupio narod, uzeo križ i rekao puku svom: 'Krenimo braćo i sestre, naš put je dug, čeka nas školj jedan, ni imena mu ne znamo, ali je dar od Boga!'“\n\nOvim nadahnutim stihovima i recitalom „Olibski memento vivere“, autora Ferda Frantina, na najsjevernijem otoku zadarskog arhipelaga započela je svečana proslava dvaju povijesnih događaja koji su zauvijek odredili sudbinu Oliba. Uz zvuke harfe Lovorke Begović, koja je u nas",
  "path": "/epohalna-prica-s-oliba-kako-je-narod-iz-zagore-pobjegao-od-osmanlija-pa-stoljecima-kasnije-kupio-vlastiti-otok/",
  "publishedAt": "2026-05-17T10:24:08.000Z",
  "site": "https://www.morski.hr",
  "textContent": "OLIB – **„Bilo je to tisuću četiristo i neke... Iz krša Zagore Cetinjan Juraj okupio narod, uzeo križ i rekao puku svom: 'Krenimo braćo i sestre, naš put je dug, čeka nas školj jedan, ni imena mu ne znamo, ali je dar od Boga!'“**\n\nOvim nadahnutim stihovima i recitalom „Olibski memento vivere“, autora Ferda Frantina, na najsjevernijem otoku zadarskog arhipelaga započela je svečana proslava dvaju povijesnih događaja koji su zauvijek odredili sudbinu Oliba. Uz zvuke harfe Lovorke Begović, koja je u nastup utkala motive tradicionalnog Olibskog kola, te uz blagoslov župnika don Slavka Ivoša, otočani su se prisjetili svojih hrabrih predaka.\n\n### Bijeg pred Osmanlijama i pronalazak novog doma\n\nPriča o današnjem Olibu započinje prije više od 550 godina. Bježeći pred najezdom osmanlijskih osvajača, pop glagoljaš Juraj Cetinjanin poveo je narod iz Cetinske krajine u potragu za sigurnim utočištem. Put ih je doveo do otoka koji se u starim bizantskim spisima cara Konstantina spominjao kao _Aloep_.\n\nDoseljenici su u znak zahvalnosti moru i Bogu odlučili otoku dati novo ime – Olib. No, naseljavanje divljeg školja bio je tek prvi korak u dugoj borbi za slobodu i opstanak na škrtoj otočkoj zemlji.\n\n0:00\n\n/0:20\n\n1×\n\n### Dan kada je narod sam otkupio otok od plemića\n\nDrugi ključni povijesni trenutak dogodio se prije točno 126 godina, kada su Olibljani, na nagovor tadašnjeg zadarskog nadbiskupa Vinka Pulišića, odlučili trajno prekinuti kmetstvo. Organizirali su se i vlastitim novcem otkupili cijeli otok od zadarskog vlastelina Dunata Filippija.\n\n> „Nije ni našim precima, pradjedovima bilo lako. Prije otkrića Amerike otkrili su otok, naselili ga, a potom i otkupili, podijelili među sobom i ostavili nam ga u nasljeđe“, istaknula je Irena Budeša, predsjednica Kulturno-umjetničke udruge „Zora“, koja je ujedno i nositelj ovog programa.\n\nBudeša je dodala kako se ovi epohalni događaji moraju s ponosom slaviti i prenositi na buduće naraštaje kako se teška, ali slavna povijest otoka nikada ne bi zaboravila.\n\n### Desetljeće prijateljstva Oliba i Vrlike\n\nU sklopu dvodnevne manifestacije, Olibljanima su u posjet stigli posebni gosti – članovi KUD-a „Milan Begović“ iz Vrlike. Ova dva društva već punih deset godina njeguju bliske, prijateljske odnose, simbolički povezujući Cetinsku krajinu s otokom na koji su njihovi preci davno izbjegli.\n\nNakon svečanog dijela programa, pjesme i tradicionalnih plesova obiju regija, domaćini su u nedjelju proveli goste kroz povijesne kutke Oliba. Posebna stanica bila je stara otočka Kula, u kojoj su izloženi vrijedni artefakti i predmeti iz svakodnevnog života starih Olibljana, svjedočeći o stoljetnom trudu, kulturi i opstanku na ovom jadranskom dragulju.\n\nZdravko Kleva",
  "title": "EPOHALNA PRIČA S OLIBA Kako je narod iz Zagore pobjegao od Osmanlija pa stoljećima kasnije kupio vlastiti otok",
  "updatedAt": "2026-05-17T10:24:08.379Z"
}