{
  "$type": "site.standard.document",
  "bskyPostRef": {
    "cid": "bafyreidqs54z5npujyadp5f62rfl3kst3exsiaghy2euravugzu6htbq3y",
    "uri": "at://did:plc:m3ltk5dwmad6gkrl5itmpdzm/app.bsky.feed.post/3mg5iihjtwqj2"
  },
  "coverImage": {
    "$type": "blob",
    "ref": {
      "$link": "bafkreie2nohqd6rlouaj52vv2dta6hfzncb7lgcfkunzffi6sbav2oub7i"
    },
    "mimeType": "image/jpeg",
    "size": 244001
  },
  "description": "Jedno od prvih iznenađenja u ovom području bilo je otkriće da matica crnog, vrtnog mrava (Lasius niger) može živjeti i preko 25 godina. No još više od pojedinačnih činjenica, istraživačicu fascinira način na koji mravi funkcioniraju kao zajednica, njihova komunikacija, raspodjela zadataka i koordinacija unutar kolonije.\n\nKad mlada istraživačica nekome u Hrvatskoj kaže da proučava mrave, reakcija je gotovo uvijek ista, iznenađenje. No čim razgovor krene u detalje, iznenađenje se brzo pretvara u i",
  "path": "/mravi-pod-stresom-sto-nam-oni-otkrivaju-o-oneciscenju-i-globalnom-zatopljenju/",
  "publishedAt": "2026-03-03T09:48:56.000Z",
  "site": "https://www.morski.hr",
  "textContent": "**Jedno od prvih iznenađenja u ovom području bilo je otkriće da matica crnog, vrtnog mrava (_Lasius niger_) može živjeti i preko 25 godina. No još više od pojedinačnih činjenica, istraživačicu fascinira način na koji mravi funkcioniraju kao zajednica, njihova komunikacija, raspodjela zadataka i koordinacija unutar kolonije.**\n\nKad mlada istraživačica nekome u Hrvatskoj kaže da proučava mrave, reakcija je gotovo uvijek ista, iznenađenje. No čim razgovor krene u detalje, iznenađenje se brzo pretvara u interes, jer svijet mrava rijetko tko doista poznaje. Zato tijekom godine pokušava odvojiti vrijeme i za popularizaciju znanosti, a posebno je veseli trenutak kad djevojčice ostanu fascinirane činjenicom da su u mravljoj koloniji upravo ženke te koje “nose” sav posao, od potrage za hranom do održavanja čistoće gnijezda.\n\nU jednoj rečenici, njezino se područje može sažeti ovako: istražuje kako stresori poput onečišćenja i povišene temperature utječu na ponašanje mrava.\n\n### Dugovječnost matice i “logistika” kolonije\n\nJedno od prvih iznenađenja u ovom području bilo je otkriće da matica crnog, vrtnog mrava (_Lasius niger_) može živjeti i preko 25 godina. No još više od pojedinačnih činjenica, istraživačicu fascinira način na koji mravi funkcioniraju kao zajednica, njihova komunikacija, raspodjela zadataka i koordinacija unutar kolonije. Upravo kroz proučavanje takvih obrazaca ponašanja, kaže, možemo naučiti mnogo toga što se može prepoznati i u svakodnevnom životu.\n\n### Doktorat kao niz projekata: insekticidi i klima\n\nNjezin se doktorat sastoji od nekoliko različitih projekata, a trenutno je posebno uzbuđena jer uskoro započinje eksperiment u kojem će pratiti utjecaj često korištenog insekticida na ponašanje mrava. Radi se o mediteranskoj vrsti koja uglavnom nastanjuje stabla i živi u grančicama, nije nametnik, a ljudima može biti korisna jer se hrani štetnicima koji često uzrokuju probleme.\n\nOsim rada na doktoratu, sudjeluje i u projektu “Jadranski otoci kao prirodni laboratoriji klimatskih promjena: jesu li kukci otporni na globalno zatopljenje?”, u kojem se istražuje kako mravi koriste mikroklimu te mogu li izbjeći povišene temperature promjenama u ponašanju i fiziologiji.\n\n### Od planiranja do terena, “treba selo”\n\nU dijelu istraživanja vezanom uz doktorat uključena je u sve faze rada, od planiranja i nabave opreme, preko osmišljavanja eksperimenata, do brige o mravima. Iako se doktorat često doživljava kao individualan put, ističe da je kvalitetan rad teško zamisliti bez dobre mentorice, suradnika i podrške okoline.\n\nU projektu o jadranskim otocima pomaže koliko god može, od pripreme terena za snimanje dronom i termalnom kamerom, preko standardiziranog uzorkovanja mrava, do laboratorijskog rada nakon povratka s terena.\n\n### Zašto su mravi važni pokazatelji promjena?\n\nOva istraživanja pomažu razumjeti kako globalno zatopljenje i onečišćenje utječu na kukce, a time i na ekosustave. Mravi imaju višestruke uloge u prirodi, često ih se naziva inženjerima ekosustava, jer gradnjom mravinjaka prozračuju tlo i obogaćuju ga hranjivim tvarima, a sudjeluju i u rasprostranjivanju sjemenki brojnih biljaka.\n\nUz to, kolonije mrava mogu opstati na istom mjestu godinama, pa i desetljećima, što ih čini izvrsnima za praćenje dugoročnih promjena i kumulativnih učinaka stresora u okolišu. Zato mravi nisu samo zanimljivi, oni su i vrijedan “alat” za razumijevanje svijeta koji se mijenja, i to često brže nego što mislimo.\n\n_Institut Ruđer Bošković_",
  "title": "Mravi pod stresom - Što nam oni otkrivaju o onečišćenju i globalnom zatopljenju?",
  "updatedAt": "2026-03-03T09:48:56.942Z"
}